Ukrašavanje zidova bojom – putovanje u prošlost

“Take a good look round and you’ll see that everything is coloured.”, K. Schippers.

Otkako je Svijeta i vijeka, odnosno ljudi, evidentirana je želja za ukrašavanjem životnog prostora čija je primjena evoluirala od prvih naoko besmislenih crtkarija po zidovima spilja do znanstvenih elaborata o utjecaju boja na okoliš i ljudsku psihu.

Najranija poznata uporaba boja u dizajnu (spiljskih) interijera je dakle ona prapovijesna napravljena od zemlje, čađe, organskih materijala, životinjske krvi, masnih ulja čiji su se tonovi mogli na prste jedne ruke nabrojati, a trajnost ovisila o raznim slučajnostima. U veljači 2012. objavljeno je otkriće dosad najstarijih spiljskih crteža. Smatra se da su stari između 43 500 i 42 000 godina i da predstavljaju tuljane kojima su se tadašnji stanovnici – Neandertalci hranili. Više o tome ovdje.

S druge strane, uporaba boje već u egipatskoj civilizaciji bila je uvelike posve ciljana u smislu ukrašavanja interijera te i dan danas, kada sa sumnjom pristupamo nebrojenim proizvođačima boja, fascinira svojom postojanošću. Oslikavajući zidove, stropove, arhitektonske detalje pa i namještaj paletom od šest boja (crvenom, plavom, zelenom, žutom te crnom i bjelom – bojama nastalim miješanjem ulja ili masti olovom, zemljom, životinjskom krvi, brušenim staklom ili poludragim kamenjem) ove drevne kulture na taj su način pričale priču o svojim civilizacijama. Egipćanima pripisujemo i prvi sintetički pigment o čemu smo već ponešto piskarali ovdje. Zavirite u svijet drevnog Egipta i pogledajte unutrašnjost grobnice faraona Ramsesa IV ovdje.

Receptura za izradu boje dugo je bila strogo čuvana tajna kako bi se zaštitila soboslikarska profesija. Sastojci za izradu boje proputovali su dug put od životinjskih masti, preko mlijeka i bjelanjka do jeftinog lanenog ulja i vode koji su se kao baza naširoko koristili u 17. i 18. stoljeću. U 19. stoljeću na scenu stupaju kemičari s proizvodnjom sintetičkih baza. Ručno raspršivanje pigmenta u bazi izlagalo je majstore otrovima (dobro znana olovna boja popularna zbog svoje postojanosti koja, usput budi rečeno nije zabranjena još slijedeća dva stoljeća) sve do 1718. kada je Marshall Smith izumio stroj za miješanje boje. 1886. američka tvrtka Sherwin-Williams, koja će postati jedan od najvećih svjetskih proizvođača boja, otvorena za poslovanje i na tržište je 1873. donjela prvi revolucionaran proizvod – gotovu, uljanu boju u kojoj je pigment ostajao raspršen. Nekoliko godina kasnije, suosnivač Henry Sherwin osmislio je ambalažu koja odgovara današnjim limenkama za boju. 1982. tvrtka Benjamin Moore dizajnirala je stroj za kompjutersko miješanje boja.

Primjer jedne od palete boja iz 1917., New York:

image001-reIzvor: Old House Colors

Budući da ukrašavanje zidova ide u korak sa dizajnom interijera kao i arhitekturom, bacite pogled na ovu zanimljivu infografiku:

The History of Interior Design by Terrys Fabrics
Izvor: The History of Interior Design by Terrys Fabrics

Još jedna interaktivna sa stranica DesignShuffle koju se svakako isplati kliknuti.

Boje na zidovima svoj su vrhunac doživjele u razdoblju procvata umjetnosti i znanosti – renesanse. Sjetite se samo velikih imena poput Alessandra Botticellia, Leonarda da Vincia, Raphaela ili na primjer Michelangela čiji su radovi ukrašavali dvorove ondašnje talijanske gospode (nap. obitelji Medici). Ukoliko želite proučiti renesansu na malo šaljiviji način ovdje.

Možemo dakle sa sigurnošću reći da je boja oduvijek bila važan element u čovjekovom osnovnom životnom okruženju.

Postojala su doduše i razdoblja kada se uporaba boja uglavnom izbjegavala. Jeste li znali da se bijela u mnogim kulturama poistovjećuje sa savršenstvom, nevinošću i čistoćom zbog čega se boja percipira kao suprotnost? Odnosno da je riječ ‘boja’, lat. colorem povezana s celare, što znači sakriti ili prikriti. Jeste li znali da se strah od boje naziva kromofobija?

Izbjegavanje boje u ukrašavanju zidova odnosno dominacija bijele naposljetku se postojano ugnjezdilo u suvremene interijere kroz tzv. modernistički minimalizam. No o tome ćemo neki drugi put 😉 .

Zainteresirali smo vas? Planirajte uređenje ili adaptaciju sa nama! Kontaktirajte nas.

Share
This entry was posted in boje, uređenje and tagged , , , . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *